Pet preporuka filmova za poduzetnike i lekcije koje smo naučili iz njih

Pet preporuka filmova za poduzetnike i lekcije koje smo naučili iz njih

Kako biste se opustili i tijekom vikenda mogli uživati uz kokice, toplu dekicu i ugodne filmove, pripremili smo vam pet naših preporuka filmova za poduzetnike. Smatramo da vam ovi naslovi mogu donijeti nove ideje i pogled na vaše svakodnevne izazove te dati vam malu dozu ideja i motivacije, u vaše slobodno vrijeme. 

POTRAGA ZA SREĆOM (engl. Pursuit of Happyness) 

Film Potraga za srećom je inspiriran stvarnom pričom uspješnog biznismena Chrisa Gardnera. Chrisa Gardnera glumi Will Smith, koji kao samohrani otac uporno nastoji pronaći dobro plaćen posao koristeći se svim znanjem i iskustvom kako bi mogao uzdržavati sina. Nakon što postane pripravnik u brokerskoj tvrtki, za koji ne dobiva plaću, u nadi da će kroz prvotni rad i učenje doći do novog znanja koje bi mu omogućilo plaćen posao u toj tvrtki, vidimo njegovu bitku kroz poteškoće. Chris Gardner se bori za budućnost svog petogodišnjeg sina i sebe i ne odustaje čak ni u trenucima u kojima su deložirani iz svog stana i prisiljeni spavati na ulici, u skloništima za beskućnike, pa čak i iza zaključanih vrata kupaonice metro stanice. Samopouzdanje, ljubav i povjerenje svog sina su utjecali da se Chris Gardner uzdigne iznad svojih prepreka i postane legenda Wall Streeta. 

IZAZIVAČ: LE MANS ‘66 (engl. Ford v Ferrari) 

Film Izazivač: Le Mans ‘66 je snimljen prema istinitom događaju o trostrukoj pobjedi Forda 1966. godine. Na utrci Le Mans Ford je pobijedio s modelom GT40 uz konstruktora Carolla Shelbyja i vozača Kena Milesa. Ovo je priča o njihovoj upornosti koja je rezultirala Fordovim trijumfom na utrci izdržljivosti i ušla u povijest. Dobitnici Oscara® Matt Damon (glumi Carrolla Shelbyja) i Christian Bale (glumi Kena Milesa) su prikazali nevjerojatnu priču ovog dvojca i trenutke utrke Le Mans koja traje 24 sata i zahtijeva pripremu, fizičku i mentalnu izdržljivost te neustrašivost. Automobil kojim su pobijedili i put kojim su došli do ovog uspjeha prikazan je kroz film. 

OKLADA STOLJEĆA (engl. The Big Short) 

Oklada stoljeća je film o financijskoj krizi 2008. godine koji putem tri zasebne, ali istodobne priče pokazuje postupke koji su doveli do sloma tržišta nekretnina 2007. godine. Film je poznat po nekonvencionalnim tehnikama koje koristi za objašnjavanje financijskih instrumenata. Poznati glumci u kratkim kadrovima pokazuju, na ponekad zabavan i komičan način, koncepte koje publika može usvojiti na brz način, a tiču se financijskog tržišta. Film je snimljen na temelju knjige Michaela Lewisa koja govori o tome kako je nekoliko trgovaca i menadžera postiglo bogatstvo jer su vidjeli da će pad tržišta prouzročiti kolaps obveznica. 

JOBS (engl. Jobs) 

Jobs je američki biografski dramski film zasnovan na životu Stevea Jobsa u razdoblju od 1974. godine dok je bio student pa sve do uvođenja iPoda 2001. godine. U filmu se mogu vidjeti svi ključni trenutci stvaranja ideje tvrtke Apple i proces od njihovog okupljanja u garaži Steve Jobsa pa sve do velikog kampusa tvrtke Apple koji se kasnije izgradio. Steve Jobs i Steve Wozniak prolaze kritičke točke u svom privatnom i poslovnom životu u tijeku stvaranja branda Apple. Stil vodstva Steve Jobsa i dominantna osobnost su prikazana od strane Ashtona Kutchera koji rekonstruira glavne trenutke u povijesti Applea. 

RECI DA (engl. Yes Man) 

Film Reci da nas uči da trebamo biti otvoreni novim idejama jer nikad ne znamo što nam one mogu donijeti. Lakše je reći ne prema nepoznatim situacijama, no ako to postane navika, gubimo na onome što nam život može ponuditi. Jim Carrey prolazi putovanje kao Carl, službenik u banci koji vodi život unutar kojeg nije sretan. Nakon što se susretne s preprekama, inspirativni guru ga prisili da mora odgovoriti na sve što mu život ponudi s “Da!” i time Carl počinje koristiti svaku priliku koja mu se ukaže što mu počne mijenjati život u potpunosti. 

Nadamo se da će vam ova lista preporuka donijeti nove ideje što biste mogli pogledati, a mi smo na temelju ovih pet filmova donijeli zaključke koji su nas inspirirali i motivirali. U nastavku dijelimo lekcije koje smo naučili.

LEKCIJE KOJE SMO NAUČILI IZ FILMOVA: 
  • Vođenje poslovanja i poduzetništvo uvijek dolazi s izazovima i rizikom stoga morate biti strastveni oko svoje ideje kako biste mogli prevladati poteškoće, koje zasigurno dolaze na putu do njezine realizacije. 
  • Fokus na ideju mora biti na prvom mjestu i unatoč svim preprekama, osoba koja je na putu realizacije ideje mora održati fokus s mirnim pristupom kako se ne bismo odmakli od cilja koji želimo ostvariti. 
  • Učenje i prilagodba su životne istine i ne postoji dob u kojoj ste prestari za ostvarivanje svojih snova, ideja i ciljeva. Trebamo učiti i na vlastitim pogreškama te na pogreškama koje su nam vidljive promatranjem kako ih ne bismo ponovili. 
  • Put realizacije ideje nije vezan uz pobjede i uspjehe, nego uz proces. 
  • Donošenje odluka ne smije biti dug i težak proces, otežan s birokracijom. Svi procesi unutar menadžmenta moraju biti postavljeni i prepravljeni pri primjeni jer mehanizmom povratne informacije možemo unaprjeđivati sve što radimo. Proces kojim se nešto odrađuje u poslovanju, ne smije biti ostavljen samo na početnoj točki izrade, nego se treba poboljšati na temelju iskustva zaposlenika, klijenata i menadžmenta. 
  • Konstruktivni konflikt je ključan za napredovanje i ne smije se izbjegavati. Ideje pobjeđuju u jakim tvrtkama, u slabim se izbjegava konflikt i one ne napreduju. 
  • Vjerujte vlastitom instinktu, čak i ako se ne poklapa s većinom oko vas, nešto što vam signalizira izazov je potrebno uvijek provjeriti. 
  • Ne ulažite u nešto što ne razumijete i s čime niste upoznati, proučite sve moguće što vam je na raspolaganju uz danu temu, sitna slova i razgovarajte s ljudima koji se razumiju u tu temu. Ako ne znate o čemu se radi u ulaganju, to onda nije ulaganje nego kockanje. 
  • Kupci i klijenti žele cjelovito rješenje svog problema. Nije dovoljno ponuditi jedan mali segment, potrebno je razumjeti potrebe i pristupiti njihovom problemu kao izazovu te im ponuditi rješenje koje će poboljšati njihov privatni ili poslovni život. 

Koje od ovih filmova ste imali priliku pogledati? Što ste naučili ih njih? Podijelite s nama u komentarima.

Sedam razloga zašto trebate početi pratiti podcaste

Sedam razloga zašto trebate početi pratiti podcaste

Podcast je digitalna datoteka koja sadržava audio ili audio-video zapis koji se distribuira na Internetu, a namijenjen je slušanju ili gledanju na računalu, digitalnom prijenosnom uređaju ili televiziji. Riječ podcast je složenica riječi POD (engl. Playable on Demand) i riječi prijenos (engl. Broadcast). (Izvor)

Slušanje podcasta je navika koja nam je pomogla pri informiranju i motivaciji dok slušamo teme koje su nam zanimljive. Dobro osmišljeni podcasti su učinkovit, prenosiv, prikladan i osoban način isporuke sadržaja koji služi za izgradnju trajnih odnosa s publikom, klijentima, zaposlenicima i suradnicima. 

Podcasti su se pojavili prije više od 15 godina, a u zadnjih nekoliko godina su došli na vrhunac popularnosti. Trenutno postoji nekoliko milijuna različitih podcasta u svijetu. 

U nastavku vam donosimo razloge zbog kojih smatramo da i vi trebate početi pratiti podcaste ili nastaviti pratiti.

1. Sadržaj dolazi izravno od stručnjaka

Stručnjaci u određenim područjima putem podcasta mogu pričati o temama u kojima su razvili iskustvo i znanje te time doprinijeti vašoj informiranosti i novim načinima učenja. Osim toga, dio njih ima i vlastite emisije kojima pružaju informacije o temama kojima se bave. U podcastima gdje gostuju postiže se isti efekt. Sam interes za određenu temu je već dovoljan razlog za pokretanje podcasta, a osoba ne mora nužno biti stručnjak već može učiti i razvijati svoje vlastito znanje kroz kreiranje ovog formata. Ovdje želimo naglasiti da sadržaj dolazi izravno od stručnjaka u temama u kojima oni gostuju ili kreiraju svoj sadržaj. 

Ako ste osoba koja želi pokrenuti svoju vlastitu tvrtku, možete pronaći sadržaj osoba koje su već prošle kroz taj ciklus i time naučiti što vam je potrebno. Ako ste osoba koja želi naučiti više o traženju novog posla, također možete pronaći sličan sadržaj. Ako vam je potrebna zabava, meditacija ili želite saznati više o aktualnim događajima u intervjuima sa stručnjacima koji pričaju o tome, također možete pronaći velik broj ovakvih sadržaja u različitim podcastima. 

Sadržaj podcasta unosi raznolikost u razinama znanja i informiranosti te u temama koje se nude. Format je duži od kratkih vijesti koje imate priliku pogledati putem drugih kanala i formira se na komunikaciji. 

2. Visoka vrijednost unutar neproduktivnog vremena 

Za razliku od čitanja blogova ili knjiga te gledanja videozapisa, za slušanje podcasta je dovoljno imati slušalice/zvučnik i uređaj koji već posjedujete poput mobitela, tableta ili računala. Mogućnošću korištenja prijenosnog uređaja, imate priliku koristiti neproduktivno vrijeme za nove informacije. 

U neproduktivno vrijeme spadaju: put s posla i na posao, vježbanje, šetnja, čekanje u redu, vožnja javnim prijevozom, obavljanje kućanskih poslova i sl. Ovim putem si možete olakšati dio vremena koji svi posvećujemo zadatcima uz koje ne možemo raditi stvari koje bi nam donosile rezultate u poslovnom smislu. 

Podcast možete ponijeti bilo gdje i u bilo kojem trenutku možete biti nadahnuti novim idejama i iskustvima govornika. Ovaj oblik zabave i informiranja olakšava ova opterećenja gore navedenih zadataka i daje vam mogućnost da ulažete u sebe i svoje znanje u ležernom obliku. 

3. Lak pristup sadržaju

Većina podcasta je besplatna i dostupna svim korisnicima Interneta. Bitno je odabrati kvalitetnu platformu na kojoj se nalaze podcasti s temama koje vas zanimaju i možete im pristupiti putem svojih uređaja. 

Podcast je tehnologija na zahtjev koja vam daje mogućnost da birate što želite čuti, kad i u kojem trajanju. Osim što je besplatan, vama zadaje minimalne troškove jer učite o temama o kojima biste morali u nekom drugom formatu učiti na drugi način uz financijske troškove. Podcasti su optimizirani i za glasovno pretraživanje, što olakšava pronalazak emisija. Nakon pretplate na određeni podcast, nove emisije vam automatski stižu unutar aplikacije ili platforme na kojoj ste označili pretplatu. Možete poslušati nove emisije kad god ste u mogućnosti. 

4. Sadržaj podcasta je osobniji 

Sadržaj podcasta se većinom formira na razgovorima s gostima gdje voditelj i gost pokušavaju riješiti određen problem i dati svoj pogled i komentar na temu. Teme o kojima je riječ imaju ciljanu publiku s istim interesima te time mogu stvarati i zajednice oko podcasta unutar kojih je lakše i postići umrežavanje. 

Pri slušanju podcasta, stječete dojam da je sadržaj izravno komuniciran vama, bilo to samo audio snimkom ili audio-video snimkom. Ovo je puno prisniji način dobivanja informacija od čitanja email poruka ili dokumenata. 

Većina podcasta se sluša kod kuće, putujući javnim ili privatnim prijevozom te u šetnji i pri vježbanju. Ovaj način informiranja i zabave ulazi u vaše slobodno vrijeme i uklapa se u vaše obveze. 

5. Teme podcasta su aktualne 

Teme podcasta su aktualne i vežu se na kategorije koje vas zanimaju te se stalno obnavljaju. Za razliku od audioknjiga, podcast se sastoji od razgovora između dvije ili više osoba. Dinamika njihovog razgovora se veže na aktualnost tema i novosti u područjima koja vas zanimaju te gradi tu temu na razgovoru. Time je slušanje nepredvidljivo i zanimljivo. Epizoda podcasta vam drži pažnju i ne zaokuplja potpuni fokus tako da ostavlja dovoljno prostora za paralelne radnje, poput onih navedenih u razlogu broj dva ovog bloga. 

6. Možete birati između raznolikih sadržaja 

Postoji velik broj emisija i na hrvatskom tržištu i na globalnoj sceni koje vam mogu ponuditi raznolik sadržaj od umjetnosti do znanosti, od komedije do motivacije i komentara na trenutna događanja. 

Vrlo je vjerojatno da ćete uspjeti pronaći nešto što vas zanima i na taj način ćete moći učiti i slušati nove informacije. Podcasteri pripremaju emisije i goste kako bi sadržaj bio što kvalitetniji i iznose najnovije i najbolje znanje u svojim emisijama. Većina dijeli i resurse i alate za unapređivanje vještina u području o kojem je riječ. 

Sadržaj emisija ima temelj u pripovijedanju (engl. storytelling) i umjetnosti razgovora te time sav raznoliki sadržaj prikazuje na efektivan način. 

Najzanimljivije kategorije podcasta u 2020. godini (Izvor) su društvo i kultura, posao, komedija, zdravstvo, vijesti i politika. 

7. Podcasti nemaju prekid reklama ili drugog sadržaja 

Podcasti su odlična alternativa radiju, ako se radi o tome da ne volite reklame ili želite imati veći nadzor nad izborom emisija koje slušate. Neki podcasteri promoviraju određene proizvode, no u pravilu je u ovom formatu podcast bez prekida promotivnih poruka. 

Koje podcaste ste pratili dosad? Na kojoj platformi najviše slušate podcaste?
Podijelite s nama u komentarima! 

Posebne funkcije menadžmenta u kulturi

Posebne funkcije menadžmenta u kulturi

Osvrnuli smo se na temeljne funkcije menadžmenta u kulturi (planiranje, organiziranje, upravljanje ljudskim potencijalima, vođenje i kontroliranje). U ovom blog postu donosimo posebne funkcije menadžmenta u kulturi.  
 

Posebne funkcije menadžmenta u kulturi:

  • doprinos kulturi 
  • umjetnička kreativnost 
  • odnos prema javnosti (publici)
  • obrazovni karakter.
Publika vodi bilješke (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Doprinos kulturi

Suprotno tradicionalnom menadžmentu, u kojemu je fokus profit, menadžment u kulturi za glavni cilj ima kulturni pomak odnosno iskustvo koje se pruža ciljanoj publici. Ovaj cilj je podloga za stvaranje novih programa i događaja koji se ostvaruju u području kreativnih i kulturnih industrija. Menadžment takvih događaja i programa mora imati jasnu viziju i unutarnju motivaciju kako bi se programi poput festivala, koncerata, kazališnih predstava, izložbi i ostalih brojnih vrsta kulturnih projekata mogli realizirati.  
 
Doprinos kulturi se često vrednuje nagradama, kvalitetnim kritikama, povratnom informacijom publike i posjećenošću događaja. Putem navedenog brojni kreativci, umjetnici i kulturnjaci tijekom godina stvaraju svoja djela i programe kako bi publici pružili kvalitetno iskustvo putem kojeg bi mogli doživjeti nešto novo što doprinosi kulturi i njihovoj kvaliteti života. 
 

Umjetnička kreativnost

Menadžeri u kulturi moraju razumjeti energiju koja pokreće kreativno stvaralaštvo i prilagoditi svoje procese pokretaču kreativnih i kulturnih industrija jer nema koncerta bez izvođača i sl. Teško je očekivati kad će određeno djelo postići umjetnost ili veliku vrijednost, no ono što je zadatak kulturalnog menadžera je kvalitetna suradnja s osobama koje stvaraju, kreiraju i inoviraju kreativne industrije i kvalitetno predstavljanje njihovog talenta i zamisli u skladu s temeljnim menadžerskim funkcijama. Menadžer u kulturi treba stalno otkrivati i poticati umjetnost i kreativnost kako bi se ostvari što veći doprinosi kulturi. 
 

Odnos prema javnosti (publici)

Ključna funkcija koja se nadovezuje na prethodne dvije je odnos prema javnosti. Sam program ili događaj ne ostvaruje svoju svrhu ako nema publiku. Zato je zadatak menadžera u kulturi kvalitetno informiranje javnosti putem alata odnosa s javnošću poput organizacije press konferencija ili gostovanja u medijima. Ovo su samo neki od primjera informiranja javnosti, no bitno je naglasiti da svaki projekt unutar kreativnih industrija iziskuje vlastiti pristup i vlastite metode temeljene na ciljevima projekta ili programa. Bitno je naglasiti da se program ili projekt moraju informirati na istinit način, ne smije se koristiti obmanom ili netočnim informacijama.
 
Publiku treba redovno upoznavati s novostima i komunicirati joj to na način koji najviše odgovara potrebama publike i programa. Odnos prema javnosti je dugoročan zadatak menadžera u kulturi i potrebno je u njega ulagati vrijeme i resurse kako bi kvalitetno privlačio publiku dugoročno. Uspjeh ove funkcije počiva na razumijevanju potreba publike i razloga konzumacije kulturalnih proizvoda. Svaki član publike ima vlastita očekivanja i pozadinu koja se sastoji od prethodnih iskustava, obrazovanja, odgoja, navika i stupnja opće informiranosti.  
 
Knjige na stolu (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Osim navedenog, kulturalni menadžer mora paziti na detalje koji se tiču ugodnog iskustva publike. Ako se radi o predstavi, treba razmišljati o tome na koji način se publika dočekuje, je li im pruženo osvježenje prije ili poslije predstave, je li prodajno mjesto dostupno, mogu li posjetitelji pristupiti ulazu, gdje mogu odložiti garderobu, je li prostor čist, jesu li toaletni prostori dostupni i čisti, gdje su informacije o predstavi i programu, kako je prostor prijema publike uređen, koji osjećaj i dojam stvara i mnoga druga pitanja. Svi ovi detalji utječu na zadržavanje publike i dugoročni odnos s njima. Iskustvo posjetitelja je ključno za kvalitetan odnos prema publici.  
 
Odabir načina promocije i teksta na promotivnim materijalima je također bitan u prvotnom informiranju posjetitelja prije nego što imaju priliku iskusiti program koji ste im pripremili. Kvalitetnim planiranjem marketinga unaprijed možete odgovoriti na pitanja koja zanimaju potencijalnu publiku, a koja se sastoje od točnih i konkretnih informacija vezanih za nositelje programa, cijenu ulaznica, mjesto održavanja, vrijeme održavanja i ostalo.  
 

Obrazovni karakter

Unutar ove funkcije podrazumijevamo kulturu i kreativnost kao dio cjeloživotnog obrazovanja i samim time neovisno o formalnom obrazovanju, konzumiranjem kulturnih sadržaja, publika treba ostvariti obrazovnu potrebu koja jača njihovo iskustvo u sudjelovanju unutar ovakvih programa. Umjetnici i kreativci koji stvaraju sadržaj kreiraju obrazovnu notu unutar svojih djela. Njihove izvedbe i djela pojačavaju iskustvo publike i kreiraju dvosmjeran proces u kojemu svi uključeni doživljavaju nešto novo što nadograđuje njihovo trenutno znanje i razumijevanje. Ova funkcija potiče novo znanje i ojačava kvalitetu programa i projekata u kreativnim i kulturnim industrijama. 
 
Sjedala za publiku (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

S kojim od posebnih funkcija ste se najviše susretali dosad? Na koji način vi održavate odnos s publikom unutar svoje institucije ili organizacije? Recite nam u komentarima! 

 
Temeljne funkcije menadžmenta u kulturi

Temeljne funkcije menadžmenta u kulturi

Menadžment u kulturi se može podijeliti na temeljne funkcije putem kojih ostvaruje svoju svrhu. One se ne razlikuju od tradicionalnog menadžmenta u postavkama, no razlikuju se u primjeni. 
 

Temeljne funkcije menadžmenta u kulturi:  

  • planiranje 
  • organiziranje
  • upravljanje ljudskim potencijalima
  • vođenje
  • kontroliranje.
Olovka i rokovnik (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Planiranje

Menadžer u kulturi postavlja plan aktivnosti prije pokretanja bilo kojih aktivnosti vezanih za organizaciju ili pojedinačni projekt. Najčešći plan aktivnosti se sastoji od izrade godišnjeg plana ili strateškog plana organizacije, institucije ili udruge. Planiranje započinje analizom interne i eksterne situacije institucije, udruge ili tvrtke. Menadžer pritom koristi alate poput: SWOT analiza, PEST analiza, anketnog istraživanja ili ostalih metoda. Analiziranjem okoline i potom tržišta, menadžer uviđa u kojem stanju se nalaze svi potrebni resursi za daljnji razvoj i plan. Pri radu u već postojećoj strukturi, potrebno je analizirati i kulturu organizacije u kojoj se nalazimo te pripremiti ključne točke koje trebamo pokriti u novom planiranju. 
 
Nakon što je analiza gotova, prelazi se na strateške smjernice odnosno: viziju, misiju i ciljeve. Oni čine osnovu strateškog okvira i nastavljaju se na analizu stanja. Sve navedeno pomaže u kreiranju različitih vrsta planova: jednokratnih planova, trajnih planova i/ili scenarija. Strateško planiranje se razlikuje od prethodno navedenih vrsta planova u zaključcima koje nudi, odnosno odgovara na ključna pitanja vezana uz opstanak i razvoj organizacije te suočava prilike i prijetnje organizacije na temelju čega se razvija daljnji operativni plan koji funkcionira kao temelj rada.  
 

Organiziranje

Organiziranje obuhvaća raspodjelu resursa i pravilno upravljanje njima kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi pripremljeni unutar planiranja. Slijedi nakon planiranja u kojemu su određeni ciljevi i strateške smjernice uz postavljen okvirni plan rada na razini vremenskog razdoblja (npr. kvartala ili godine). Organiziranje unutar kulturnih institucija i projektnih organizacija slijedi identičan set pravila kojima se vodi kako bi se postigao kvalitetan ishod. 
 
Pri ovoj funkciji je bitno razumjeti organizacijsku strukturu koja je trenutno postavljena i izvršiti provjeru imaju li svi unutar organizacijske strukture jasno naznačene i razgraničene opise poslova. Organizacija radnih zadataka se vrši sukladno planu i organizacijskoj strukturi.  
 

Upravljanje ljudskim potencijalima

Upravljanje ljudskim potencijalima podrazumijeva kvalitetan pristup i organizaciju rada unutar tima ili organizacije kako bi se maksimizirao učinak rada i ostvarili rezultati. Navedena funkcija je iznimno teška i zahtijeva prethodno stečeno iskustvo s obzirom da ne postoji idealna mogućnost u kojem tim kojim upravljate ima sva potrebna znanja i razinu motivacije za izvršenje ishoda koji se očekuje. Upravljanje ljudskim potencijalima iziskuje od menadžera usmjeravanje svog tima na dnevnoj bazi prema maksimiziranju rezultata koji se od njih očekuju u cjelini. Menadžer u kulturi mora u jednakoj mjeri motivirati svoj tim i poticati razvoj i primjenu njihove stručnosti. 
 
Sastanak (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Vođenje

Vođenje obuhvaća provedbu svih planiranih aktivnosti, raspodijeljenih resursa i koordinacije ljudskih potencijala. Unutar provedbe aktivnosti potrebno je čvrsto donošenje odluka uz visoku razinu kvalitetne komunikacije i informiranosti svih uključenih u projekt ili instituciju. Komunikacija se može odvijati: neformalno, javno, grupno i pojedinačno. Proces donošenja odluka je izbor adekvatnog rješenja za određeni izazov s kojim se institucija ili organizacija susreću. Uz navedeno, unutar funkcije vođenja važna je koordinacija svih prethodno planiranih i podijeljenih zadataka kako se postigli ciljevi organizacije. 
 

Kontroliranje

Kontroliranje je funkcija koja služi provjeri i usporedbi plana s realiziranim rezultatima. Može se provoditi tijekom provedbe aktivnosti i nakon provedbe aktivnosti. Kontrolom se mjeri ispravnost procesa i postignuća u odnosu na planirane rezultate. Preduvjet za ovu funkciju je prva funkcija odnosno planiranje i odvija se putem mjerenja ostvarenih aktivnosti, kroz različite alate dostupne menadžerima, zatim se nastavlja na usporedbu plana i realne situacije i na temelju navedenog postavlja potrebne korektivne aktivnosti za organizaciju ili instituciju. Kontrola može biti na nekoliko razina i kontrolirati se mogu resursi, upravljanje, planiranje, objekt ili sami nositelji menadžerske funkcije. 
 
Tim na sastanaku (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Sve navedene funkcije su funkcije koje donositelji odluka i voditelji projekata provode na dnevnoj bazi. Jeste li se susreli s ovom podjelom? S kojom ste, od navedenih, funkcija menadžmenta imali najviše izazova u primjeni? Recite nam u komentarima. 

 

Pin It on Pinterest