Posebne funkcije menadžmenta u kulturi

Posebne funkcije menadžmenta u kulturi

Osvrnuli smo se na temeljne funkcije menadžmenta u kulturi (planiranje, organiziranje, upravljanje ljudskim potencijalima, vođenje i kontroliranje). U ovom blog postu donosimo posebne funkcije menadžmenta u kulturi.  
 

Posebne funkcije menadžmenta u kulturi:

  • doprinos kulturi 
  • umjetnička kreativnost 
  • odnos prema javnosti (publici)
  • obrazovni karakter.
Publika vodi bilješke (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Doprinos kulturi

Suprotno tradicionalnom menadžmentu, u kojemu je fokus profit, menadžment u kulturi za glavni cilj ima kulturni pomak odnosno iskustvo koje se pruža ciljanoj publici. Ovaj cilj je podloga za stvaranje novih programa i događaja koji se ostvaruju u području kreativnih i kulturnih industrija. Menadžment takvih događaja i programa mora imati jasnu viziju i unutarnju motivaciju kako bi se programi poput festivala, koncerata, kazališnih predstava, izložbi i ostalih brojnih vrsta kulturnih projekata mogli realizirati.  
 
Doprinos kulturi se često vrednuje nagradama, kvalitetnim kritikama, povratnom informacijom publike i posjećenošću događaja. Putem navedenog brojni kreativci, umjetnici i kulturnjaci tijekom godina stvaraju svoja djela i programe kako bi publici pružili kvalitetno iskustvo putem kojeg bi mogli doživjeti nešto novo što doprinosi kulturi i njihovoj kvaliteti života. 
 

Umjetnička kreativnost

Menadžeri u kulturi moraju razumjeti energiju koja pokreće kreativno stvaralaštvo i prilagoditi svoje procese pokretaču kreativnih i kulturnih industrija jer nema koncerta bez izvođača i sl. Teško je očekivati kad će određeno djelo postići umjetnost ili veliku vrijednost, no ono što je zadatak kulturalnog menadžera je kvalitetna suradnja s osobama koje stvaraju, kreiraju i inoviraju kreativne industrije i kvalitetno predstavljanje njihovog talenta i zamisli u skladu s temeljnim menadžerskim funkcijama. Menadžer u kulturi treba stalno otkrivati i poticati umjetnost i kreativnost kako bi se ostvari što veći doprinosi kulturi. 
 

Odnos prema javnosti (publici)

Ključna funkcija koja se nadovezuje na prethodne dvije je odnos prema javnosti. Sam program ili događaj ne ostvaruje svoju svrhu ako nema publiku. Zato je zadatak menadžera u kulturi kvalitetno informiranje javnosti putem alata odnosa s javnošću poput organizacije press konferencija ili gostovanja u medijima. Ovo su samo neki od primjera informiranja javnosti, no bitno je naglasiti da svaki projekt unutar kreativnih industrija iziskuje vlastiti pristup i vlastite metode temeljene na ciljevima projekta ili programa. Bitno je naglasiti da se program ili projekt moraju informirati na istinit način, ne smije se koristiti obmanom ili netočnim informacijama.
 
Publiku treba redovno upoznavati s novostima i komunicirati joj to na način koji najviše odgovara potrebama publike i programa. Odnos prema javnosti je dugoročan zadatak menadžera u kulturi i potrebno je u njega ulagati vrijeme i resurse kako bi kvalitetno privlačio publiku dugoročno. Uspjeh ove funkcije počiva na razumijevanju potreba publike i razloga konzumacije kulturalnih proizvoda. Svaki član publike ima vlastita očekivanja i pozadinu koja se sastoji od prethodnih iskustava, obrazovanja, odgoja, navika i stupnja opće informiranosti.  
 
Knjige na stolu (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Osim navedenog, kulturalni menadžer mora paziti na detalje koji se tiču ugodnog iskustva publike. Ako se radi o predstavi, treba razmišljati o tome na koji način se publika dočekuje, je li im pruženo osvježenje prije ili poslije predstave, je li prodajno mjesto dostupno, mogu li posjetitelji pristupiti ulazu, gdje mogu odložiti garderobu, je li prostor čist, jesu li toaletni prostori dostupni i čisti, gdje su informacije o predstavi i programu, kako je prostor prijema publike uređen, koji osjećaj i dojam stvara i mnoga druga pitanja. Svi ovi detalji utječu na zadržavanje publike i dugoročni odnos s njima. Iskustvo posjetitelja je ključno za kvalitetan odnos prema publici.  
 
Odabir načina promocije i teksta na promotivnim materijalima je također bitan u prvotnom informiranju posjetitelja prije nego što imaju priliku iskusiti program koji ste im pripremili. Kvalitetnim planiranjem marketinga unaprijed možete odgovoriti na pitanja koja zanimaju potencijalnu publiku, a koja se sastoje od točnih i konkretnih informacija vezanih za nositelje programa, cijenu ulaznica, mjesto održavanja, vrijeme održavanja i ostalo.  
 

Obrazovni karakter

Unutar ove funkcije podrazumijevamo kulturu i kreativnost kao dio cjeloživotnog obrazovanja i samim time neovisno o formalnom obrazovanju, konzumiranjem kulturnih sadržaja, publika treba ostvariti obrazovnu potrebu koja jača njihovo iskustvo u sudjelovanju unutar ovakvih programa. Umjetnici i kreativci koji stvaraju sadržaj kreiraju obrazovnu notu unutar svojih djela. Njihove izvedbe i djela pojačavaju iskustvo publike i kreiraju dvosmjeran proces u kojemu svi uključeni doživljavaju nešto novo što nadograđuje njihovo trenutno znanje i razumijevanje. Ova funkcija potiče novo znanje i ojačava kvalitetu programa i projekata u kreativnim i kulturnim industrijama. 
 
Sjedala za publiku (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

S kojim od posebnih funkcija ste se najviše susretali dosad? Na koji način vi održavate odnos s publikom unutar svoje institucije ili organizacije? Recite nam u komentarima! 

 
Temeljne funkcije menadžmenta u kulturi

Temeljne funkcije menadžmenta u kulturi

Menadžment u kulturi se može podijeliti na temeljne funkcije putem kojih ostvaruje svoju svrhu. One se ne razlikuju od tradicionalnog menadžmenta u postavkama, no razlikuju se u primjeni. 
 

Temeljne funkcije menadžmenta u kulturi:  

  • planiranje 
  • organiziranje
  • upravljanje ljudskim potencijalima
  • vođenje
  • kontroliranje.
Olovka i rokovnik (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Planiranje

Menadžer u kulturi postavlja plan aktivnosti prije pokretanja bilo kojih aktivnosti vezanih za organizaciju ili pojedinačni projekt. Najčešći plan aktivnosti se sastoji od izrade godišnjeg plana ili strateškog plana organizacije, institucije ili udruge. Planiranje započinje analizom interne i eksterne situacije institucije, udruge ili tvrtke. Menadžer pritom koristi alate poput: SWOT analiza, PEST analiza, anketnog istraživanja ili ostalih metoda. Analiziranjem okoline i potom tržišta, menadžer uviđa u kojem stanju se nalaze svi potrebni resursi za daljnji razvoj i plan. Pri radu u već postojećoj strukturi, potrebno je analizirati i kulturu organizacije u kojoj se nalazimo te pripremiti ključne točke koje trebamo pokriti u novom planiranju. 
 
Nakon što je analiza gotova, prelazi se na strateške smjernice odnosno: viziju, misiju i ciljeve. Oni čine osnovu strateškog okvira i nastavljaju se na analizu stanja. Sve navedeno pomaže u kreiranju različitih vrsta planova: jednokratnih planova, trajnih planova i/ili scenarija. Strateško planiranje se razlikuje od prethodno navedenih vrsta planova u zaključcima koje nudi, odnosno odgovara na ključna pitanja vezana uz opstanak i razvoj organizacije te suočava prilike i prijetnje organizacije na temelju čega se razvija daljnji operativni plan koji funkcionira kao temelj rada.  
 

Organiziranje

Organiziranje obuhvaća raspodjelu resursa i pravilno upravljanje njima kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi pripremljeni unutar planiranja. Slijedi nakon planiranja u kojemu su određeni ciljevi i strateške smjernice uz postavljen okvirni plan rada na razini vremenskog razdoblja (npr. kvartala ili godine). Organiziranje unutar kulturnih institucija i projektnih organizacija slijedi identičan set pravila kojima se vodi kako bi se postigao kvalitetan ishod. 
 
Pri ovoj funkciji je bitno razumjeti organizacijsku strukturu koja je trenutno postavljena i izvršiti provjeru imaju li svi unutar organizacijske strukture jasno naznačene i razgraničene opise poslova. Organizacija radnih zadataka se vrši sukladno planu i organizacijskoj strukturi.  
 

Upravljanje ljudskim potencijalima

Upravljanje ljudskim potencijalima podrazumijeva kvalitetan pristup i organizaciju rada unutar tima ili organizacije kako bi se maksimizirao učinak rada i ostvarili rezultati. Navedena funkcija je iznimno teška i zahtijeva prethodno stečeno iskustvo s obzirom da ne postoji idealna mogućnost u kojem tim kojim upravljate ima sva potrebna znanja i razinu motivacije za izvršenje ishoda koji se očekuje. Upravljanje ljudskim potencijalima iziskuje od menadžera usmjeravanje svog tima na dnevnoj bazi prema maksimiziranju rezultata koji se od njih očekuju u cjelini. Menadžer u kulturi mora u jednakoj mjeri motivirati svoj tim i poticati razvoj i primjenu njihove stručnosti. 
 
Sastanak (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Vođenje

Vođenje obuhvaća provedbu svih planiranih aktivnosti, raspodijeljenih resursa i koordinacije ljudskih potencijala. Unutar provedbe aktivnosti potrebno je čvrsto donošenje odluka uz visoku razinu kvalitetne komunikacije i informiranosti svih uključenih u projekt ili instituciju. Komunikacija se može odvijati: neformalno, javno, grupno i pojedinačno. Proces donošenja odluka je izbor adekvatnog rješenja za određeni izazov s kojim se institucija ili organizacija susreću. Uz navedeno, unutar funkcije vođenja važna je koordinacija svih prethodno planiranih i podijeljenih zadataka kako se postigli ciljevi organizacije. 
 

Kontroliranje

Kontroliranje je funkcija koja služi provjeri i usporedbi plana s realiziranim rezultatima. Može se provoditi tijekom provedbe aktivnosti i nakon provedbe aktivnosti. Kontrolom se mjeri ispravnost procesa i postignuća u odnosu na planirane rezultate. Preduvjet za ovu funkciju je prva funkcija odnosno planiranje i odvija se putem mjerenja ostvarenih aktivnosti, kroz različite alate dostupne menadžerima, zatim se nastavlja na usporedbu plana i realne situacije i na temelju navedenog postavlja potrebne korektivne aktivnosti za organizaciju ili instituciju. Kontrola može biti na nekoliko razina i kontrolirati se mogu resursi, upravljanje, planiranje, objekt ili sami nositelji menadžerske funkcije. 
 
Tim na sastanaku (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Sve navedene funkcije su funkcije koje donositelji odluka i voditelji projekata provode na dnevnoj bazi. Jeste li se susreli s ovom podjelom? S kojom ste, od navedenih, funkcija menadžmenta imali najviše izazova u primjeni? Recite nam u komentarima. 

 

Pin It on Pinterest