Delegiranje i što može krenuti po krivu

Autor članka: Diana Kotrla

Diana je svoje iskustvo stekla volontiranjem na velikom broju događaja na području Slavonije. Putem studentskog rada produbila je svoje vještine komunikacije i naučila „meke“ vještine. Njezin talent je ukratko ispričati priču o kreativnosti na društvenim mrežama i povezati se s publikom na pristupačan način.

05.14.2018

Vještina upravljanja vremenom prilikom koje dio poslovnih zadataka prenosimo, odnosno prosljeđujemo suradnicima ili članovima tima, poznatija kao delegiranje, nije laka niti za osobu koja delegira niti za osobu koja dobiva delegirane zadatke. S obzirom na to da, osim samog zadatka, osoba dobiva  i odgovornost za kvalitetu zadatka kao i rok u kojem zadatak mora biti izvršen, s pravom možemo reći da je vještina delegiranja upravo to, vještina. Nije nešto što rukovoditelj može steći preko noći, posebno ako ima tim suradnika čije radne navike ne poznaje dobro.

Izvor: www.pexels.comStrah od delegiranja opravdan je u oba slučaja. Puno je faktora koji mogu poći po krivu nakon što zadatak iz usta menadžera dođe do člana njegovog tima. Iz tog razloga mnogi rukovoditelji ili menadžeri ne delegiraju zadatke, riskirajući time kvalitetu trenutnih zadataka kojima se bave s obzirom na to da imaju mnoštvo zadataka, a malo vremena. Isto tako, članovi tima mogu steći dojam da im menadžer ne vjeruje dovoljno budući da im ne delegira zadatke.

Osim znatne uštede vremena i rasterećenja menadžera, delegiranjem poslova ostalim članovima tima oni dobivaju osjećaj da se njihov rad cijeni i time su motivirani za daljnji rad. Potaknuti tim osjećajem, menadžer može biti siguran da će njegov tim sve daljnje zadatke obavljati uspješno. Ili barem dovoljno dobro.

Ipak, u ovom se blog postu nećemo baviti prednostima (ne)delegiranja već koje su to situacije kad delegiranje krene po krivu. Sve navedene prednosti delegiranja i dalje stoje, no uvijek postoje iznimke.

Zadatak je bio pretežak

S obzirom na današnje uvjete kad većina tvrtki i organizacija radi u manjim ili većim timovima u kojima imamo menadžera i ostatak tima, svi su upoznati s trenutnim poslovima i zadatcima. Ipak, postoje poslovi koje menadžer ne bi trebao delegirati bez obzira koliko sposobne članove tima ima oko sebe. Takvi su poslovi rješavanje situacija u kojima član tima koji je dobio zadatak nije sudjelovao ili hitni poslovi čija će kvaliteta biti zadovoljavajuća samo ako ih obavi menadžer. Ako vas zanima dobar recept za uspješno delegiranje zadataka, bacite oko na Majin blog post.

Djevojka na poslovnom sastanku s kolegama (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Delegiranje zadatka krivom zaposleniku/članu tima

Isto kao što je vještina delegiranja nešto što dolazi s vremenom i iskustvom, tako je i rješavanje delegiranih zadataka nešto što ne dolazi samo po sebi već učenjem. Zamislite situaciju da imate tim u kojem je osoba koja nije prošla puno poslovnih situacija. Osim ako ju ne želite „baciti“ u vatru i vidjeti kako funkcionira u stresnim situacijama, možda je bolje rješenje odabrati manje zahtjevan zadatak za delegiranje toj osobi dok ne stekne iskustva. Ili barem dok članovi tima ne budu obučeni za situacije ovakve vrste što je još jedan od faktora koje bi menadžer trebao uzeti u obzir. U svakom slučaju, on je taj koji odlučuje.

Delegiranje zadatka u krivom trenutku

Član tima dobio je delegiran zadatak u trenutku kad i sam ima dosta zadataka koji će mu oduzeti vrijeme? Ili je menadžer delegirao dio svog posao koji mu je u tom trenu važan za nastavak projekta? U oba slučaja zadatci su dodijeljeni u krivo vrijeme i za člana tima i za menadžera. Menadžer mora znati procijeniti koji zadatak može proslijediti i hoće li mu upravo on biti važan za nastavak određenog posla. Ako da, možda bi članu tima ipak mogao delegirati neki, u tom trenutku, manje bitan zadatak.

Zadatak nije delegiran uopće

Zadatak koji nije delegiran za rezultat može imati stres i kod menadžera i kod članova tima, demotivirajuće okruženje zbog previše zadataka, a premalo vremena. Svi nose posao kući, a niti menadžer niti tim ništa ne stižu te zadatci nemaju kvalitetu koju bi trebali imati. Sve ovo zahtjeva hitan sastanak tima s menadžerom i početak delegiranja posla.

Nakon svih navedenih stavki, koji zasigurno ne staju ovdje, za zaključiti je da je strah od neobavljenog ili nekvalitetnog posla normalan i rješava se razgovorom između menadžera i članova tima. Laura vam donosi kojih još sedam pogrešaka delegiranje može donijeti. Napredak lidera odnosno menadžera najbolje se mjeri napretkom njegovog tima. Brzina i kvaliteta obavljenih zadataka najviše će ovisiti o tome koliko ih je na njih pripremio lider.

Jeste li se našli u situaciji da svoj posao morate dati nekom od kolega ili članova tima? Kako ste se pritom osjećali? Je li posao na kraju bio obavljen? Podijelite svoja iskustva u komentarima.

0 Comments

Trackbacks/Pingbacks

  1. Godišnji odmor: greške prije i tijekom godišnjeg odmora % - […] do greške broj tri, to je manjak delegiranja većih poslova kolegama koji ostaju u redu. O delegiranju smo već pisali, ako su…
  2. Recept za uspješno delegiranje zadataka - Proprium - […] obavio zadatak. Ispravite što smatrate pogrešnim i objasnite, kako bi tim naučio. Pročitajte Dianine savjete kako izbjeći greške u…
  3. Sedam pogrešaka pri delegiranju - Proprium - […] objavi ćemo se osvrnuti na osnovne pogreške pri delegiranju zadataka. Detaljnije pročitajte u Dianinom blog postu. Bitno je razvijati…
  4. Razlika između telemarketinga i teleprodaje - Proprium - […] i pisale o njima. U našim ranijim blog postovima pisale smo o funkcijama menadžmenta poput postavljanju ciljeva, motivacije, planiranja i delegiranja.  Također, pisale smo i o…

Submit a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Pin It on Pinterest

Shares