Kulturne i kreativne industrije u Europi i Hrvatskoj: iskorištenost fondova Europske unije

Autor članka: Diana Kotrla

Diana je svoje iskustvo stekla volontiranjem na velikom broju događaja na području Slavonije. Putem studentskog rada produbila je svoje vještine komunikacije i naučila „meke“ vještine. Njezin talent je ukratko ispričati priču o kreativnosti na društvenim mrežama i povezati se s publikom na pristupačan način.

01.15.2019

Udio bruto dodane vrijednosti koji ostvaruju tvrtke s područja kulturnih i kreativnih industrija se povećava iz godine u godinu što pokazuju podatci rasta s 3,2 % u 2009. do 3,5 % u 2013. godini vidljivi u projektnoj studiji Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj.  Kulturne i kreativne industrije su se pokazale otpornim na recesiju u usporedbi s ostatkom gospodarstva.  Ulaganje u kulturne i kreativne industrije ima potencijal povratka ulaganja. ovom vam blog postu donosimo kratak pregled stanja kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj i šire, a o tome tko su osobe koje su profesionalci u tom području i što moraju znati, možete pročitati u blogu.

Kulturne i kreativne industrije u svijetu

Prema podacima za 2013. godinu koje donosistudija Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj,sektor kulturnih i kreativnih industrija ostvario je 4.6 milijardi kuna dodane vrijednosti.

Svjetska banka također prepoznaje kulturne i kreativne industrije kao važnog sudionika u svjetskom udjelu BDP-a (sa 7% ukupnog udjela). UNCTAD (engl. United Nations Conference on Tradeand Development)pomoćno tijelo generalne skupštine UN-a koje nastoji usmjeriti međunarodnu pažnju na ekonomske mjere koje bi mogle ubrzati razvoj Trećeg svijeta), definira kulturne industrije kao: „industrije koje stvaraju, proizvode i komercijaliziraju nematerijalne sadržaje kulturne prirode. Takvi su sadržaji, u obliku proizvoda ili usluge, obično zaštićeni autorskim pravima”. 

Voštane boje na smeđoj podlozi (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Značaj kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj

Kulturne i kreativne industrije u našoj se zemlji i dalje razvijaju zahvaljujući organizacijama, tvrtkama, konferencijama i raznim studijama i istraživanjima na ovu temu. Svijest o postojanju ove, u pravom smislu riječi industrije, polako se podiže. Odličan primjer za navedeno je popularijazacijski simpozij kreativne industrije Kreativna riznica u Osijeku. Prema već spomenutoj projektnoj studiji Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj, ukupan sektor kulturnih i kreativnih industrija sastavljen  je od dvanaest podsektora, a čine ga:

  • muzeji, knjižnice i baština
  • umjetnost
  • glazba i izvedbene umjetnosti
  • dizajn
  • film
  • fotografija
  • umjetnički obrti
  • arhitektura
  • računalni programi, igre i novi mediji
  • elektronički mediji
  • izdavaštvo
  • oglašavanje i tržišno komuniciranje.

Često se termin kreativne industrije poistovjećuje s terminom kulturne industrije iako se radi  o širem području budući da obuhvaća sve djelatnosti bazirane na kreativnosti, ne samo umjetnost. U upotrebu je ušao i termin kreativna ekonomija da bi se naglasio značaj usluga baziranih na različitosti sadržaja kad se radi o kulturnim i kreativnim industrijama, ali to je puno širi pojam od kreativnih industrija.

Govoreći o terminima, polako se napušta povezanost termina kultura i industrija. Na tu se povezanost nije gledalo pozitivno, što se u novije vrijeme polako mijenja.

Djevojka ispisuje naslov markerom (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Velika Britanija kao primjer

Kulturne i kreativne industrije većinom su privilegija razvijenih zemalja, dok se u srednje razvijenim još uvijek razvija značaj istih. S obzirom na značaj koji kulturne i kreativne industrije nose, s pravom možemo reći da razvijene zemlje imaju tu privilegiju. Visoka stopa inovativnosti i upotreba novih tehnologija glavne su značajke kulturnih i kreativnih industrija, što je za srednje i nerazvijene države još uvijek jednim dijelom nedostupno. Sukladno tome, neke europske države uskladile su zakone s razvitkom kulturnih i kreativnih industrija stoga za primjer uzimamo Španjolsku, koja je tek nedavno usvojila kulturne i kreativne industrije primjenjujući mjere kulturne politike, i Veliku Britaniju, koja je Španjolskoj poslužila kao primjer budući da je ta država vrlo rano prihvatila značaj kulturnih i kreativnih industrija na razvitak otvaranjem Operativne grupe za kreativne industrije 1997. godine u okviru Odjela za kulturu, medije i sport.

Tome su vodile analize, planiranja i različite mjere kulturne politike vezane za ovaj sektor, stoga bi nam Velika Britanija trebala poslužiti kao primjer, s obzirom da u toj državi kulturne i kreativne industrije zapošljavaju 1,68 milijuna ljudi. Da bi izbjegla povezivanja s visokom umjetnošću, Velika Britanija ne koristi termin kulturne i kreativne industrije, nego se ograničila na kreativne, dok Španjolska koristi kulturno poduzetništvo.

Iskorištenost fondova Europske unije  

Značajni doprinos, posebno onaj financijski, kulturnim i kreativnih industrijama daje europski fond Kreativna Europa 2014. – 2020. Za razdoblje od 2014. Do 2020. godine nudi 1,46 milijardi eura, što je najveća potpora za kulturne i kreativne industrije na svijetu. U sklopu njega nalaze se dva zasebna potprograma, potprogram Kultura i potprogram Media. U sklopu Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020.g. Republici Hrvatskoj na raspolaganju je ukupno 10,7 milijardi eura. Što se tiče stupnja iskorištenosti sredstava Europske unije općenito, Hrvatska ne stoji dobro. Iako postoji značajan porast iskorištenosti iz godine u godinu među svim državama članicama EU, Hrvatska i dalje zaostaje što se tiče prihvaćenih prijedloga projekta koje bi Europska Unija mogla financirati. Kad se usporedi ukupan iznos s dodijeljenim, a neisplaćenim sredstvima, Hrvatska je na 25. mjestu s prosjekom iskorištenosti 9,1 %, dok je 19,4 % prosjek Europske Unije. (Izvor)

Novac u valuti Euro (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Ipak, stanje se svake godine poboljšava pa tako podaci za 2017. godinu govore da je tijekom prvih 8 mjeseci prošle godine značajno ubrzala objava natječaja i stavljanje sredstava na raspolaganje što je ubrzalo i prijave na natječaje, samim time i realizaciju projekata financiranih iz Europske Unije. Do 1. rujna 2017 objavljeno je natječaja u vrijednosti 1,68 milijardi eura. U prvih je osam mjeseci 2017. isplaćeno 371,37 milijuna eura, više nego u protekle tri godine zajedno. Tako prošla godina postaje najuspješnija kada govorimo o iskorištenosti fondova EU i potvrđuje tvrdnju da je stanje svake godine poboljšava. Vjerujemo u još uspješniju 2018. godinu, posebno u pogledu iskorištavanja fonda Kreativna Europa 2014. – 2020. Hrvatski sektor kulturnih i kreativnih industrija zaslužuje poboljšanje i kvalitetne projekte u toj sferi.

Jesu li dovoljno iskorišteni fondovi Europske unije? Zanima nas vaše mišljenje.

0 Comments

Trackbacks/Pingbacks

  1. Zašto je bolje biti kreativan u 2018. nego 1968.? - Proprium - […] digitalizacije.  Pročitajte kako su se razvijale kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj u blog postu. One su vrlo važne jer pozitivno…
  2. Tko su profesionalci u kreativnim i kulturnim industrijama? - Proprium - […] Isti dokument je za cilj imao opisati zanimanja koja se nalaze u kulturnim i kreativnim industrijama. U poglavlju 2.1.2.…
  3. European Heritage Days - predstavljanje baštine u njezinom punom sjaju - […] i očuvanje iste velik su i značaj dio kreativnih i kulturnih industrija. Ukoliko vas zanima značaj kreativnih i kulturnih…
  4. Što čini dobrog kulturalnog menadžera? - Blog - Proprium - […] jednom od prethodnih blog postova smo pisali o povezanosti industrije i kulture te kako još uvijek nije stvorena poveznica…

Submit a Comment

Your email address will not be published.

Pin It on Pinterest

Shares