Pametni gradovi: što nas čeka u budućnosti?

Autor članka: Diana Kotrla

Diana je svoje iskustvo stekla volontiranjem na velikom broju događaja na području Slavonije. Putem studentskog rada produbila je svoje vještine komunikacije i naučila „meke“ vještine. Njezin talent je ukratko ispričati priču o kreativnosti na društvenim mrežama i povezati se s publikom na pristupačan način.

02.01.2019

Moderno doba u kojem živimo inicira stalne promjene, kako načina života ljudi, tako i njihove okoline. Koliko ste puta dosad čuli za pojam pametni gradovi? Znate li što taj pojam podrazumijeva? Iako se dosta provlači kroz razne članke i literaturu, još je uvijek svojevrsna nepoznanica. Pametni grad ne nastaje samo razvitkom tehnologije, već i vizijom ljudi koji ga vode.

S obzirom da jedan grad čine njegovi stanovnici, ne možemo pričati niti o pojmu pametni gradovi niti o običnim gradovima ako u njemu nema ljudi. „Pametan grad se može najjednostavnije definirati kao sustav koji koristi digitalne i komunikacijske tehnologije da zadovolji sve potrebe svojih građana te unaprijedi učinkovitost gradskih usluga. Pametan grad uz to smanjuje troškove i potrošnju energije, što stvara čistiji okoliš i podiže životni standard stanovnika.“

Mišljenje je većine da je ovaj pojam vezan samo za bogate gradove koji financijski mogu podnijeti izgradnju raznih tehnoloških dodataka koji grad čine pametnijim. Ta tvrdnja nije točna, a dokaz je tome dr. Ayshe Khann, suosnivačica tvrtke ADDO koja je zagovarala širenje koncepta pametnog grada na siromašnije dijelove svijeta.  

Prema Poslovnom dnevniku, dr. Khann osvrnula se na dijelove svijeta koji se tradicionalno bave poljoprivredom te načine na koji bi koncept pametnog grada pomogao takvim djelatnostima: „Postoje milijuni poljoprivrednika na margini u svijetu koji žive s jednim do četiri dolara dnevno i nevjerojatno su osjetljivi na sve vrste rizika, poplave, štetnike i eroziju tla. Nitko im ne govori kad treba sijati određeno sjeme. Oni koriste starije metode koje su stoljećima koristili. Nitko im ne kaže da dolazi zaraza štetočina i trebaju gnojivo. Ali s umjetnom inteligencijom možemo to učiniti. Gradimo novu platformu koja koristi satelitske snimke daljinskog senzora i umjetnu inteligenciju kako bismo unaprijed obavijestili poljoprivrednike u slučaju zaraze štetnika u susjednom selu ili kada mogu očekivati kišu.” (izvor)

Fotografija polja iz zraka (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Europa i Hrvatska na polju modernizacije i razvitka pametnog grada?

Kako Hrvatska stoji na polju modernizacije i razvitka pametnog grada? Kako donosi Lider.hr, do sljedeće godine pametni će gradovi privući više od 34 milijarde dolara prema procjenama, naša država je s osam pametnih gradova porasla na 40. To nimalo ne čudi s obzirom da je sama ideja života u gradovima u kojima su integrirane usluge kao što su rasvjeta, promet i električna energija, a pritom su te usluge građanima ponuđene na način da povećavaju efikasnost, štede i smanjuju emisiju štetnih plinova, dakle dobri su za okoliš. 

Istraživanja otprije nekoliko godina pokazuju rezultate koji pozicioniraju gradove poput Maribora, Zagreba i Ljubljane otprilike na sredinu liste od sedamdesetak najrazvijenijih pametnih gradove trenutno, što se čini solidnim rezultatom. Rezultati se, s obzirom da smo zakoračili u 2019. godinu, poboljšavaju, no valja spomenuti i činjenicu da se povećavaju i zahtjevi koje gradovi moraju ispuniti da bi (p)ostali pametni, stoga se prethodno spomenuti rezultat treba uzeti s oprezom. Najviše se ulaže u kontrolu prometa, vodoopskrbu, infrastrukturu i energetiku. Na taj način se stvaraju kvalitetni temelji za budućnost pametnog grada. Neki od gradova koji danas slove kao pametni gotovo su energetski neovisni i koriste obnovljive izvore energije.

Zgrade (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Među najuspješnijim gradovima ovakve vrste često se spominju Kopenhagen i Stockholm, koji ima svoju pametnu mrežu za poboljšanje komunikacijskih sustava grada. Što se tiče Hrvatske, poboljšavanje infrastrukture putem projekata planira se u Zagrebu, Zadru i Dubrovniku. Valja izdvojiti i Rijeku koja koristi mnoge e-usluge kako bi poboljšala život građana. Upravo je razvitak infrastrukture grada kao i komunikacijska infrastruktura temelj za početak implementacije rješenja koja nudi koncept pametnog grada.

Songdo, pametni grad izgrađen prema konceptu održive urbanizacije

Osim spomenutih europskih gradova, važno je istaknuti i Songdo. „Korejski grad napravljen prema konceptu održive urbanizacije i s uporištem u održivom rastu kao prioritetom. Doslovce ispod grada je veliki sustav prikupljanja otpada koji usisnim cijevima smeće prikuplja direktno iz stanova i poslovnih prostora, nakon čega se i automatski sortira, pa reciklira ili pali. Kuće su s vlasnicima povezane pametnim telefonima, grad obiluje stanicama za punjenje električnih automobila, voda se reciklira te koristi u sanitarnim čvorovima, biciklističke i pješačke staze ispresijecaju čitav grad. Neki oblik javnog prijevoza nalazi se na dvanaest minuta od svake kuće ili zgrade (ljudi se odlučuju na auto ako moraju pješačiti više od tih dvanaest minuta), a grad prekriva 40% zelenih površina.” (izvor)

Osoba okrenuta leđima gleda u zgradu (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Kad pročitamo ovakve izuzetne podatke o tome što sve koncept pametnog grada može postići i kako može poboljšati kvalitetu života, preostaje nam samo nadati se ovakvim rezultatima i kod nas. Impresivno je što se današnjim razvojem tehnologije može postići. Ostaje nam za vidjeti kako će se sve pametni gradovi razvijati i što nam donosi budućnost.  

Što mislite o konceptu pametnog grada? Mislite li da je ostvariv u Hrvatskoj? Smatrate li da je rezerviran samo za bogatije države? 

0 Comments

Submit a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Pin It on Pinterest

Shares