Potpisan ugovor s obrtom Artina

Potpisan ugovor s obrtom Artina

Još jedna zanimljiva suradnja potpisana je s obrtom Artina. Vlasnica obrta Nikolina Baškarad, diplomirana glumica, Artinu je osnovala s ciljem “promoviranja hrvatske tradicije i kulture kroz izvođačke umjetnosti i osnaživanje i širenje kulture, osmišljavanje kulturno turističke ponude kroz “storytelling” i “living history” te povezivanje izvođačkih umjetnosti u kazališnu predstavu.

Izvor: FB stranica obrta Artina fotografija: Kristijan Cimer

Artina u svojoj ponudi ima nekoliko paketa koji klijent može odabrati, ovisno o potrebama:

  • “1. izvedbe kazališnih predstava (organizacija, režija, produkcija)
  • 2. izvedba kazališno – turističkih predstava (storytelling, living history)
  • 3. izvedbu “Knjigolina vam priča” u kojoj kroz naraciju oživljavam legende i mitove
  • 4. organizaciju i vođenje edukativnih i umjetničkih radionica i predavanja
  • 5. organiziranje zabavnog i edukativnog sadržaja za teambuilding grupe”

Paketi se mogu kombinirati i time stvoriti potpuno novu priču.

Zaista nam je drago što ćemo našom suradnjom poduprijeti rad ovakve organizacije koji se bavi čistom kreativnošću. Mišljenja smo da je promocija Slavonije i Baranje na ovakav način potrebna i svakako je osvježenje na našim prostorima i praksa s kojom treba nastaviti. 

Predstava.
Kako studirati kulturu?

Kako studirati kulturu?

Kada bismo upitali pojedinca što je kultura, svatko bi imao svoj odgovor. Većina bi ju vjerojatno opisala kao naslijeđeni ili naučeni obrazac ponašanja, mišljenja i djelovanja određene skupine ljudi. Antropologinja Christina De Rossi je izjavila da kultura obuhvaća religiju, hranu, što odijevamo i kako, naš jezik, ljubav, uvjerenja u točno i pogrešno, kako sjedimo za stolom, kako pozdravljamo, kako se ponašamo s voljenima i milijun drugih stvari.

S obzirom na položaj Hrvatske, državu Srednjoistočne Europe, vidljivi su utjecaji kultura i tradicija koji su se ukorijenili ili pomiješali s našima. Takav spoj tradicionalnih, novih i tuđih kultura privlači turiste, pogotovo glazba, slikarstvo i arhitektura. Dragocjenosti naše kulture svjedoči UNESCOv Popis svjetske baštine koji sadrži nekoliko naših dragulja: Stari grad Dubrovnik, katedralu Svetog Jakova u Šibeniku, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Nacionalni park Plitvička jezera, povijesnu jezgru Trogira i Dioklecijanovu palaču u Splitu. Za rad u ovom sektoru, potrebni su ljudi koji su obrazovani za pravilno vođenje i organiziranje kulturnih ustanova.

Osvjetljena kućica na moru (izvor: Pexels)

Izvor: www.pexels.com

Unatoč činjenici da je kulturologija u našoj državi prisutna više od desetljeća, o njoj se još uvijek postavljaju brojna pitanja. Ova disciplina, kao što joj i ime govori, bavi se razvojem i promicanjem kulture, kao i poticanjem mladih na buđenje svijesti o kulturi. U Hrvatskoj se pojavila na Filozofskom fakultetu u Rijeci, gdje je 2004. osnovan jednopredmetni Odsjek za kulturalne studije gdje se i danas razvija baveći se problemima Srednje Europe i Balkana. Pet godina kasnije, Odjel za kulturologiju otvorio se na osječkom Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera. Od 2018. godine mijenja ime u Odsjek za kulturu i kreativne industrije, u sastavu Akademije za umjetnost i kulturu.

Iako se činilo da u Slavoniji nema potrebe za radnicima u kulturnim djelatnostima, devet godina kasnije Odsjek se može pohvaliti novim projektima, uspjesima, prvostupnicima i magistrima. Kao i u svakoj ustanovi iz sustava visokog obrazovanja, prve tri godine studiranja preddiplomskog studija Kulturalnog menadžmenta završavaju titulom prvostupnika. Dodatnim dvjema godinama studiranja diplomskog studija stječe se titula magistra kulturalnog menadžmenta (mag.cult.). Više o kulturalnom menadžmentu možete pročitati u Laurinom blog postu.

Otvorena bilježnica s olovkom i šeširom na plavoj podlozi (izvor: Pexels)

Izvor: www.pexels.com

Osim „klasičnih“ institucija, pojedinci se mogu zaposliti u upravi, ustanovama srednjeg i visokog obrazovanja, marketinškim tvrtkama, kulturnom turizmu, organizaciji manifestacija, koncerata, festivala i drugih. U prilog tome su kolegiji Menadžment događaja, Menadžment organizacije, Kultura slobodnog vremena, Intelektualno vlasništvo i ostali. Ustanova koja čuva, istražuje i izlaže zbirke, umjetnine ili predmete je vjerojatno prvo što pojedincu padne na pamet na spomen kulturnih djelatnosti. Kulturalni menadžer je dio stručnog muzejskog osoblja koje brine i odlučuje o misiji, viziji i ciljevima muzeja te koordinira put do ostvarenja istih.  

Neke ćemo navesti: Hrvatski prirodoslovni muzej, Muzej grada Zagreba, Muzej Slavonije, Arheološki muzej u Osijeku, Muzej likovnih umjetnosti, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Arheološki muzej u Splitu i Muzej grada Šibenika. Sve su popularniji muzeji koji se bave „novom vrstom umjetnosti“, zagrebački Muzej prekinutih veza i Muzej iluzija. Muzej prekinutih veza je zabilježio da se u razdoblju 2012. – 2015. njihov broj uglavnom inozemnih gostiju  približio brojci od 80 tisuća.  

Umjetničke galerije također bilježe porast posjetitelja. Popis zasigurno predvode Klovićevi dvori u kojima se mogu vidjeti svjetski umjetnici. Navest ćemo još Galeriju umjetnina u Splitu, osječke Galerije Waldinger i Kazamat, Galeriju Drugo More u Rijeci i slične.  

Kazališta su ustanove koje izvode scenska djela: opere, drame, balete, komedije i brojne druge. Kulturalni menadžer bi ovdje bio član kazališnog vijeća koje definira i prati realizaciju zadataka koji su delegirani od intendanta. HNK je prvi na popisu kazališnih institucija u cijeloj Hrvatskoj, a ostali su Zagrebačko kazalište mladihGradsko dramsko kazalište Gavella, Kazalište Komedija, Gradsko kazalište mladih u Splitu, osječko Dječje kazalište Branka Mihaljevića i Kazalište Marina Držića u Dubrovniku. 

Violinski ključ, gitara i note (izvor: Pexels)

Izvor: www.pexels.com

Slične ustanove su glazbene škole (Glazbena škola Franje Kuhača u Osijeku, zagrebačka Glazbena škola Pavla Markovca i Osnovna glazbena škola Ivana Zajca), gradske, županijske i državne uprave, arhivi i knjižnice. Potreba za kulturalnim menadžerima postoji i u organizaciji priredaba, koncerata i različitih događaja (konferencije, natjecanja i festivali). S naglaskom na turizam u Hrvatskoj, kulturalni menadžeri su potrebni za osmišljavanje projekata, vođenje i realizaciju. Prateći lokalne i globalne trendove, mijenjaju i unaprjeđuju organizaciju za čiji su uspjeh odgovorni. Oni su ti koji osmišljavaju projekte koji će biti (barem privremeni) bijeg u svijet kulture.

Što vi mislite, kakva su vaša iskustva s kulturom u Hrvatskoj?
Ako ste upravo vi kulturalni menadžer, s kojim problemima se suočavate?

 

Pin It on Pinterest