Tko su profesionalci u kreativnim i kulturnim industrijama?

Autor članka: Laura Plantak Pul

Laura je osnivačica i vlasnica obrta Proprium koja uspješno doprinosi razvoju kulturnih i kreativnih industrija putem djelovanja u neprofitnim organizacijama. Kontinuirano ulaže u svoje znanje sudjelovanjem na konferencijama, seminarima i edukacijama. Njezin talent je upotrijebiti stečeno znanje i prenijeti ga drugima na jednostavan, pristupačan i praktičan način.

07.15.2019

Jasno je da su kreativne i kulturne industrije učinile velike pomake u razumijevanju javnosti prema onome što one predstavljaju i što žele postići. Ovim tekstom se želimo osvrnuti na to tko su sudionici kreativnih i kulturnih industrija, točnije tko su profesionalci koji aktivno kreiraju sadržaj i unaprjeđuju ovaj sektor svojim strastvenim radom.

Profesionalci unutar kreativnih i kulturnih industrija dolaze iz raznolikih razina obrazovanja, područja interesa i iskustva. Najčešće su uključeni u poduzetništvo te usmjereni na plasiranje sadržaja koji kreiraju. Poslovi unutar kreativnosti uključuju savjetovanja vezana uz proizvodnju i marketing kreativnih proizvoda, razvoj obrazovnog i zabavnog softvera, grafički dizajn, oglašavanje, modni dizajn i dizajn proizvoda.

Rad uz kavu, laptop i mobitel (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Navedeni sektori su samo neki od onih koji nude prilike za osobe s različitim vještinama i talentima. Prema definiciji DCMS odjela (engl. Department for Culture, Media and Sport) kreativno zanimanje se gleda kao: „uloga u kreativnom procesu koja vodi kognitivne vještine do diferencijacije kako bi se proizveli novi ili značajno poboljšani proizvodi, čija konačna forma nije do kraja i unaprijed određena“. (Izvor)

Prema Creative & Cultural Skills and Skillset kreativne i kulturne industrije u svom fokusu imaju tri zajedničke stvari:

  • fokus na klijente, kupce, publiku i sudionike
  • mogućnost komunikacije
  • kreativnost kao središte poslovnog uspjeha.

Navedene točke su temelj vještina koje posjeduju profesionalci u kreativnim i kulturnim industrijama. Svaki pojedinac, u svojoj ulozi kao samostalni umjetnik, osoba zaposlena u kulturnom zanimanju ili poduzetnik u kulturi treba raditi na razvoju svojih vještina i kreativnog područja uz istovremenu svjesnost prethodno navedene tri točke omogućavaju uspjeh u ovim sektorima. O kreativnosti pročitajte  na linku.

Djevojka u galeriji (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj

Dokument Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj navodi da: „kreativne industrije uključuju doprinos svih zaposlenih u kreativnim industrijama/djelatnostima, koji mogu biti zaposleni u kreativnim ili ne-kreativnim zanimanjima“. Također, obradili su i podatke na razini sektora u 2013. godini prema DCMS-u i donijeli sljedeće zaključke (Ekonomski institut 2015.):

  • najveći broj zaposlenih u kreativnoj ekonomiji nalazi se u IT, software i računalnim uslugama (31,5%) i u oglašavanju i marketingu (18,4%)
  • udio zaposlenih u kreativnoj ekonomiji u ukupnome broju zaposlenih u UK iznosi 8,5%
  • najveći udio BDV kreativnih industrija imaju IT, software i računalne usluge (45,6%) i oglašavanje i marketing (13,3%)
  • najbrže rastuća djelatnost je dizajn koja bilježi 23,8% rasta BDV godišnje u razdoblju 2012. – 2013. godine
  • udio BDV kreativnih industrija u ukupnoj BDV UK iznosi 5,0%
  • u godini 2012. najveći udio vrijednosti izvoza usluga u kreativnim industrijama bilježi se u djelatnostima IT, software i računalne usluge (46,4%) i film, TV, video, radio i fotografija (25,2%)
  • udio vrijednosti izvoza usluga kreativne industrije u vrijednosti izvoza usluga UK iznosi 8,8% u 2012. godini.

Isti dokument je za cilj imao opisati zanimanja koja se nalaze u kulturnim i kreativnim industrijama. U poglavlju 2.1.2. pod naslovom „Određivanje obuhvata sektora definiranjem kulturnih i kreativnih zanimanja“, autori opisuju da su identificirali 62 grupe zanimanja od kojih je 49 grupa zanimanja u cijelosti kreativno i kulturno, dok je 13 grupa djelomično kreativno i kulturno. Točan popis pripadajućih zanimanja sektorima se nalazi u prilogu prve studije na stranici 190. Više o kreativnim i kulturnim industrijama u Europi možete saznati na poveznici.

Osoba tipka na računalu (izvor: pexels.com)

Izvor. www.pexels.com

Profesionalci unutar kreativnih i kulturnih industrija se suočavaju s različitim izazovima koji su većinom individualni i različiti te ne mogu biti primijeni na industriju kao cjelinu.

Kulturalni menadžment je jedno od rješenja koje nudi cjelinu alata menadžmenta i marketinga za upotrebu u kulturi i kreativnim djelatnostima. Ovaj model spaja opća teorijska znanja i interdisciplinarna područja kako bi ponudio individualna rješenja profesionalcima u kreativnim i kulturnim industrijama. Više detalja o svim sastavnicama kulturalnog menadžmenta će biti predstavljeno u idućim blog postovima.

Javite nam u komentaru, što za vas predstavlja najveći izazov u radu s kreativnim poslovima? Radujemo se odgovorima.

 

0 Comments

Trackbacks/Pingbacks

  1. Kreativne i kulturne industrije u Europi i Hrvatskoj - iskorištenost EU fondova - […] Udio bruto dodane vrijednosti koji ostvaruju tvrtke s područja kulturnih i kreativnih industrija se povećava iz godine u godinu…
  2. Zašto je bolje biti kreativan u 2018. nego 1968.? - Proprium - […] originalne, dominantne i izraženog smisla za humor, ukratko kao ekstrovertirane osobe. Više o profesionalcima u kreativnim i kulturnim industrijama…
  3. European Heritage Days - predstavljanje baštine u njezinom punom sjaju - […] su profesionalci u kreativnim i kulturnim industrijama, čitajte o tome u ranijim blog postovima Laure i Diane, a što o…

Submit a Comment

Your email address will not be published.

Pin It on Pinterest

Shares