Zašto je bolje biti kreativan u 2018. nego 1968.?

Natpisi s riječima 'ideja' na zelenom stolu

Autor članka: Maja Bogdan

Maja je uz kulturne događaje volontirala i na sportskim te putem prethodnih iskustava u radu s klijentima naučila kako primijeniti asertivnu komunikaciju i pravilno planirati. Njezin talent je razumjeti pojedinca i pristupiti s prijedlogom koji rješava njegov izazov ili izazov organizacije.

09.15.2018

Poslovni razvoj, kao i razvoj čitave organizacije, temelji se na novim proizvodima i idejama, novim metodama i novom načinu pronalaženja klijenata. Kreativnost je, zbog mogućnosti povezivanja poznatih pojmova ili proizvoda pomoću novih metoda, svakako jedna od najvažnijih osobina poduzetnika.

Kada utipkamo „kreativnost“ u tražilicu, pojavi nam se preko tri milijuna rezultata, što je jasan pokazatelj koliko se istražuje i piše na temu kreativnosti. Ova riječ potječe od latinskog izraza creatio ex nihilo, što bi u doslovnom prijevodu značilo stvaranje ni iz čega. Najjednostavnija definicija bi kreativnost označavala kao proces kojim osoba stvara, zamišlja ili kombinira nove ideje. Najčešće naglašeni kriteriji su inovativnost i svrha (korisnost).

Zanimljiv je rad iz 1999. godine, dva autora Karle Clark i Keith James koji su pisali o povezanosti pravde i kreativnosti. Na njihovo pitanje: „Mora li kreativnost biti pozitivna?“, rezultati su pokazali da su ispitanici suočeni s bilo kojim oblikom nepravde imali vidljivo veću razinu negativne kreativnosti, a viša razina pozitivne kreativnosti je izmjerena kod pojedinaca koji su tretirani pravedno. Ovo obilježje pojedinca od početaka civilizacije proizvodi nevjerojatne ideje koje utječu na razvoj društva i industrije. Svaka kreativna misao s vremenom prelazi u ideju koja je idealna podloga za inovaciju.

Dim u bojama (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Brojna empirijska istraživanja su pokušavala odgovoriti na pitanje povezanosti inteligencije i kreativnosti. Najnoviji radovi pokazuju da za kreativnost nije nužna visoka inteligencija, ali i da možemo utjecati na njezin razvoj. Nažalost, ne postoji priručnik ili knjiga koju bismo mogli pročitati kako bismo postali kreativni nego ju moramo sami razviti kroz aktivnosti i praktičnu primjenu ideja. Potrebno je uložiti određeno vrijeme i energiju u pronalaženje novih informacija, kao i povezivanje „starih“ informacija na nove načine. Većina stvari koje vidimo, trebamo i koristimo su plod nečije ideje. Kreativne osobe su okarakterizirane kao hrabre, fleksibilne, originalne, dominantne i izraženog smisla za humor, ukratko kao ekstrovertirane osobe. Više o profesionalcima u kreativnim i kulturnim industrijama pisala je Laura.

Zanimljivo je promatrati kako introvertirane osobe razvijaju kreativnost. Rad autorice B. B. Cooper o razvoju kreativnosti u samoći, rezultirao je zaključkom da četiri dana u prirodi povećavaju rješavanje kreativnih problema. Steve Wozniak, suosnivač tvrtke Apple Computers Inc, potvrdio je da inženjeri, radnici i umjetnici moraju biti sami, izvan tvrtke, kako bi mogli stvarati mirno, bez ometanja i utjecanja. Da bi postigao dobre rezultate, pojedinac se mora osjećati ugodno biti sam, što može predstavljati problem. Autorica piše i o istraživanju gdje su pojedinci morali biti petnaest minuta u sobi bez podražaja i većina se podvrgla elektrošokovima, kako bi izbjegli usamljenost, dosadu i misli koje žele izbjeći.

Crveni pisaći stroj s papirom i šalicom kave (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Kreativnost je nezaobilazan pojam u svakodnevnom životu, od ekonomije, politike, znanosti, obrazovanja, tehnologije i medija. Paradoks kreativne i kulturne industrije može biti nejasan. Prema definiciji industrije, ona označava sve djelatnosti koje proizvode robu i usluge, no kako je moguće da industrija proizvodi kreativnost?

U kreativne i kulturne industrije pripadaju svi oni sektori (oglašavanje, arhitektura, književnost, videoigrice, filmovi, moda, glazba, novine/časopisi, scenske umjetnosti, radio, televizija i vizualne umjetnosti) koje imaju korijen u vlastitom znanju, vještinama ili talentu te koje pomoću nadarenih pojedinaca dolaze do povećanja prihoda.

U vrijeme druge polovice devetnaestog stoljeća, koje je značajno po masovnoj proizvodnji i industrijalizaciji, prvi put se spominje termin „kulturne industrije“. Theodor Adorno i Max Horkheimer su 1944. uvođenje novih tehnologija u zastarjele metode i tehnike, smatrali zabludom i negativnom pojavom. Brojnim istraživanjima i radovima, zaključak je da kreativne i kulturne industrije pozivaju na rast tržišta: arhitekture, mode, televizije i ostalih sektora. Ljudi koji su zaposleni u ovim industrijama su podijeljeni na one kojima je to primarni posao (glazbenici, redatelji, zaštitari) i na one kojima je to sekundarni posao (voditelj zbora u školi, glazbenici koji sviraju vikendom ili pisci koji pišu knjige u slobodno vrijeme).

Djevojka sa crvenim suncobranom (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Kreativne i kulturne industrije su nastale uz podršku medija, koje povezuju brojna, na prvi pogled, nespojiva područja i vrijednosti, od marketinga i oglašavanja preko obrazovanja, turizma i ekonomije pa do umjetničkog stvaralaštva i digitalizacije. Pročitajte kako su se razvijale kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj. One su vrlo važne jer pozitivno utječu na razvoj društva, a osim smanjenja nezaposlenosti i poticanja razvoja umjetnosti, potiču razumijevanje drugih kultura. Pozitivno utječu i na razvoj znanosti i obrazovanja, tehnologiju i ekonomiju. Današnjem društvu nedostaje energije, ambicije i inovativnosti.

U današnjem užurbanom društvu, lako je zaključiti da su ljudi manje kreativni nego što su bili prije pedesetak godina zbog svih tehnoloških inovacija koje im olakšavaju život u svakom trenutku. Mi se pitamo „je li to istina?“.  Što vi mislite? Recite nam u komentaru. 

0 Comments

Trackbacks/Pingbacks

  1. Tko su profesionalci u kreativnim i kulturnim industrijama? - Proprium - […] Navedene točke su srž vještina koje posjeduju profesionalci u kreativnim i kulturnim industrijama. Svaki pojedinac, u svojoj ulozi kao…
  2. European Heritage Days - predstavljanje baštine u njezinom punom sjaju - […] i Diane, a što o kreativnosti u prošlosti i danas misli Maja, saznajte putem njezinog blog posta. Sve ono…

Submit a Comment

Your email address will not be published.

Pin It on Pinterest

Shares