Arhiva Blog - Page 3 of 15

Tko su profesionalci u kreativnim i kulturnim industrijama?

by Laura Plantak Pul | 15. 07. 2019. | Blog, Menadžment

Jasno je da su kreativne i kulturne industrije učinile velike pomake u razumijevanju javnosti prema onome što one predstavljaju i što žele postići. Ovim tekstom se želimo osvrnuti na to tko su sudionici kreativnih i kulturnih industrija, točnije tko su profesionalci koji aktivno kreiraju sadržaj i unaprjeđuju ovaj sektor svojim strastvenim radom.

Profesionalci unutar kreativnih i kulturnih industrija dolaze iz raznolikih razina obrazovanja, područja interesa i iskustva. Najčešće su uključeni u poduzetništvo te usmjereni na plasiranje sadržaja koji kreiraju. Poslovi unutar kreativnosti uključuju savjetovanja vezana uz proizvodnju i marketing kreativnih proizvoda, razvoj obrazovnog i zabavnog softvera, grafički dizajn, oglašavanje, modni dizajn i dizajn proizvoda.

Rad uz kavu, laptop i mobitel (izvor: pexels.com)

Izvor: www.pexels.com

Navedeni sektori su samo neki od onih koji nude prilike za osobe s različitim vještinama i talentima. Prema definiciji DCMS odjela (engl. Department for Culture, Media and Sport) kreativno zanimanje se gleda kao: „uloga u kreativnom procesu koja vodi kognitivne vještine do diferencijacije kako bi se proizveli novi ili značajno poboljšani proizvodi, čija konačna forma nije do kraja i unaprijed određena“. (Izvor)

Prema Creative & Cultural Skills and Skillset kreativne i kulturne industrije u svom fokusu imaju tri zajedničke stvari:

fokus na klijente, kupce, publiku i sudionike
mogućnost komunikacije
kreativnost kao središte poslovnog uspjeha.

Navedene točke su temelj vještina koje posjeduju profesionalci u kreativnim i kulturnim industrijama. Svaki pojedinac, u svojoj ulozi kao samostalni umjetnik, osoba zaposlena u kulturnom zanimanju ili poduzetnik u kulturi treba raditi na razvoju svojih vještina i kreativnog područja uz istovremenu svjesnost prethodno navedene tri točke omogućavaju uspjeh u ovim sektorima. O kreativnosti pročitajte na linku.

Izvor: www.pexels.com

Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj

Dokument Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj navodi da: „kreativne industrije uključuju doprinos svih zaposlenih u kreativnim industrijama/djelatnostima, koji mogu biti zaposleni u kreativnim ili ne-kreativnim zanimanjima“. Također, obradili su i podatke na razini sektora u 2013. godini prema DCMS-u i donijeli sljedeće zaključke (Ekonomski institut 2015.):

najveći broj zaposlenih u kreativnoj ekonomiji nalazi se u IT, software i računalnim uslugama (31,5%) i u oglašavanju i marketingu (18,4%)
udio zaposlenih u kreativnoj ekonomiji u ukupnome broju zaposlenih u UK iznosi 8,5%
najveći udio BDV kreativnih industrija imaju IT, software i računalne usluge (45,6%) i oglašavanje i marketing (13,3%)
najbrže rastuća djelatnost je dizajn koja bilježi 23,8% rasta BDV godišnje u razdoblju 2012. – 2013. godine
udio BDV kreativnih industrija u ukupnoj BDV UK iznosi 5,0%
u godini 2012. najveći udio vrijednosti izvoza usluga u kreativnim industrijama bilježi se u djelatnostima IT, software i računalne usluge (46,4%) i film, TV, video, radio i fotografija (25,2%)
udio vrijednosti izvoza usluga kreativne industrije u vrijednosti izvoza usluga UK iznosi 8,8% u 2012. godini.

Isti dokument je za cilj imao opisati zanimanja koja se nalaze u kulturnim i kreativnim industrijama. U poglavlju 2.1.2. pod naslovom „Određivanje obuhvata sektora definiranjem kulturnih i kreativnih zanimanja“, autori opisuju da su identificirali 62 grupe zanimanja od kojih je 49 grupa zanimanja u cijelosti kreativno i kulturno, dok je 13 grupa djelomično kreativno i kulturno. Točan popis pripadajućih zanimanja sektorima se nalazi u prilogu prve studije na stranici 190. Više o kreativnim i kulturnim industrijama u Europi možete saznati na poveznici.

Osoba tipka na računalu (izvor: pexels.com)

Izvor. www.pexels.com

Profesionalci unutar kreativnih i kulturnih industrija se suočavaju s različitim izazovima koji su većinom individualni i različiti te ne mogu biti primijeni na industriju kao cjelinu.

Kulturalni menadžment je jedno od rješenja koje nudi cjelinu alata menadžmenta i marketinga za upotrebu u kulturi i kreativnim djelatnostima. Ovaj model spaja opća teorijska znanja i interdisciplinarna područja kako bi ponudio individualna rješenja profesionalcima u kreativnim i kulturnim industrijama. Više detalja o svim sastavnicama kulturalnog menadžmenta će biti predstavljeno u idućim blog postovima.

Javite nam u komentaru, što za vas predstavlja najveći izazov u radu s kreativnim poslovima? Radujemo se odgovorima.

Imaju li influenceri zaista utjecaj?

by Diana Kotrla | 13. 06. 2019. | Blog, Marketing, Poduzetništvo, Savjeti i neformalno učenje, Volontiranje i neprofitni sektor

Da ste prije otprilike pet godina upitali bilo koga zna li tko su influenceri, vjerojatno bi vam uputio blijed pogled uz šalu kako ga ta riječ asocira na nekoga tko prenosi gripu, s obzirom na to da sadrži englesku riječ „flu“. Upitajte danas bilo kojeg pripadnika generacije Z, vjerujemo da će mu trebati nekoliko sekundi da ste sjeti barem tri inozemna influencera koji od svog posla žive i više nego dobro.

Većina influencera danas ima svoje kanale na YouTubeu pa se većina njih izražava upravo putem videa. Naravno, ostale društvene mreže su obavezne, a Instagram je svakako najrasprostranjeniji među influencerima. O prednostima Instagrama također smo pisale, stoga bacite oko i na taj post. Video nije jedini način promocije brandova, stoga većina influencera kombinira fotografije s videima.

Tko su influenceri?

Za one koji još uvijek nisu sigurni što točno ovakav vid marketinga podrazumijeva, donosimo objašnjenje. Influencer je osoba koja svojim mišljenjem, stavovima i ponašanjem utječe na svoju okolinu i šire mase. Obično takve osobe imaju određen (veći) broj osoba koji ju prate. S obzirom na današnju rasprostranjenost društvenih mreža, ovakva vrsta utjecaja može biti od velike koriste za tvrtke koje odaberu na ovaj način širiti glas o svojim proizvodima ili uslugama. Dok će većina starijih s podsmijehom reći kako biti influencer nije zanimanje i kako se osobe koje se ovim poslom bave samo fotografiraju i većinu vremena provode na društvenim mrežama, mora im se priznati nekoliko stvari koje slijede u nastavku.

Posao influencera zahtijeva puno vremena

Teško je osobama koje se nisu bavile ovakvom vrstom posla ili barem sličnim poslovima objasniti da fotografiranje, obrađivanje fotografija, komunikacija koja uključuje slanje puno e-mailova te pozivi, zahtijevaju jako puno vremena. I to samo ako se radi o promociji koja uključuje fotografiju. Ništa manje posla ne iziskuje niti snimanje videa, uređivanje istog, priprema za predavanja, savjetovanja, edukacije, radionice.

Posao influencera zahtijeva puno novca i ulaganja

Letimičan pogled na cijene fotoaparata, platna, grafičkih kartica, objektiva, programa za uređivanje videa i fotografija daje do znanja da, prije nego influencer počne zarađivati od suradnji, najprije mora puno toga uložiti. Sva oprema koja je potrebna za kreiranje kvalitetnog sadržaja mora se iznova poboljšavati, stoga je ulaganje u ovakvu vrstu marketinga konstantno.

Posao influencera zahtijeva puno kreativnosti

Suprotno mišljenju da baš svatko može stati pred kameru i pričati ili se fotografirati ne drži vodu niti je istina. Čak i kad bi bilo tako lako, ne mogu svi imati isto broj pratitelja i nisu svi zanimljiva svima. Kao i kad biramo osobe s kojima će se družiti, nikad nam neće odgovarati svi. Dosta je influencera koji ne drže pažnju mladima, ali će zato starijima možda biti zanimljiviji i obrnuto. Ista je situacija s spolom, stupnjem obrazovanja, interesima, financijskim stanjem.

Puno je načina na koji ljudi mogu utjecati na živote i ponašanje drugih. Biti influencerom se svakako čini zanimljivo, zabavno, ali i naporno. Kao i općenito kod sfere marketinga, konstantno učenje novih vještina prijeko je potrebno. Postoje mnogi načini na koje influencer može prezentirati svoj rad. Putem društvenih mreža, videa, može biti ambasador branda, može koristiti affiliate marketing te organizirati razne evente na koje će skupljati veće skupine ljudi, odnosno meet-upove kao i već spomenute radionice, predavanja, edukacije vezane za određenu temu.

Broj pratitelja ne znači kvalitetniji sadržaj. To je nešto što sami influenceri, kao i tvrtke koje s njima ostvaruju suradnju, moraju uvijek imati na umu. Puno je važnije odabrati osobu koja će s pratiteljima imati dobru komunikaciju, ali i biti zanimljiva, ima „ono nešto“. Najskuplja oprema niti česte objave neće imati puno smisla ako osobi nije u krvi biti ispred objektiva i pred publikom. Testirajte sebe, snimite neki sadržaj mobitelom i pokažite ljudima. Tko zna, možda se upravo u vama krije novi ambasador neke poznate marke ili nova nada YouTube scene.

Koliko ste upoznati s pojmom influence marketing? Pratite li influencere na društvenim mrežama i kakva vrsta objava vam se najviše sviđa?“

Održan 42. Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe

by Proprium | 10. 06. 2019. | Blog, Novosti, Novosti u vezi projekata i klijenata

Hrvatski tamburaški savez u Osijeku zajedno s Osječko-baranjskom županijom, Gradom Osijekom te Slavonskim tamburaškim društvom „Pajo Kolarić“ organizirao je 42. Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe od 30. svibnja do 2. lipnja 2019. godine u četiri slavonska grada – Osijeku, Našicama, Vukovaru i Đakovu. Proprium je u organizaciju bio uključen kroz promociju festivala na društvenim mrežama i najavu festivala u medijima te kroz objavljivanje sadržaja uživo tijekom održavanja festivala.

Izvor: Facebook stranica Hrvatskog tamburaškog saveza u Osijeku

Cilj koji ovaj festival u svojoj izvedbi nastoji ostvariti su poticaj i njegovanje tamburaške glazbe okupljanjem skladatelja, dirigenata, glazbenih stručnjaka, pedagoga i mladih glazbenika tamburaša na jednome mjestu za razmjenu znanja i umijeća. Također, želi se potaknuti ljubitelje tamburaške glazbe, ali i cijelu javnost da osvijeste važnost o očuvanju tradicijske glazbe prepoznatljive za istočni dio Hrvatske.

Tijekom četiri večeri, u natjecateljskom i revijalnom programu, ljubiteljima orkestralne tamburaške glazbe predstavila su se 23 tamburaška orkestra i komorna ansambla s preko 500 glazbenica i glazbenika tamburaške glazbe iz Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine. Svoje tamburaško umijeće pokazali su izvodeći 70 skladbi pisanih za tambure od kojih čak 8 praizvedbi.

Prvog dana, 30. svibnja, festival se održao u Osijeku u dvorani Vikarijata, a potom se 31. svibnja preselio u Koncertnu dvoranu OGŠ Kontesa Dora u Našicama. Nakon toga je 1. lipnja središte održavanja festivala bio Hrvatski dom Vukovar u Vukovaru te se festival zaključio 2. lipnja u Centru za kulturu u Đakovu.

Iznimno smo ponosni što smo sudjelovali na medijskoj promociji 42. Međunarodnog festivala umjetničke tamburaške glazbe i na samom Festivalu, a veselimo se i budućoj suradnji. Fotografije s 42. Međunarodnog festivala možete pronaći na Facebook i Instagram stranici Hrvatskog tamburaškog saveza u Osijeku.

Izvor: Facebook stranica Hrvatskog tamburaškog saveza u Osijeku

Koji je vaš poslovni model?

by Laura Plantak Pul | 08. 06. 2019. | Blog, Menadžment

Na koji način privlačite kupce ili klijente? Kako osiguravate dugoročnu održivost vašeg poslovanja ili organizacije? Imate li poslovni plan? Smatramo da je svima potrebno temeljno razumijevanje njihovog poslovanja kako bi se osigurao dugoročni uspjeh i pružanje vrijednosti onima za koje je taj model primjenjiv. Isto vrijedi i za udruge, neprofitne organizacije, mala i srednja poduzeća te institucije. Ključno je pravilno postaviti svoju zamisao.

Nakon što nastane ideja, u koju ste sigurni, slijedi priprema za realizaciju i prikupljanje podataka. Ovaj postupak možete činiti i nakon što imate već postojeće aktivnosti unutar svog rada kao udruga ili kao organizacija jer vam omogućava promišljanje vrijednosti koju nudite.

Glavni cilj poslovnog modela i alata koji se zove Business model Canvas odnosno platno poslovnog modela je definirati vrijednost koju pružate sa svim glavnim sastavnicama koje čine vaše poslovanje (ključni partneri, ključne aktivnosti, ključni resursi, odnosi s kupcima, kanali, segment kupca, struktura troškova, izvori prihoda).

Platno poslovnog modela. (izvor: Plavi ured)

Platno poslovnog modela je pristup osmišljen kako bi olakšao razradu ideja i na jednostavan način prikazao podatke koji se nalaze u dugačkim poslovnim planovima. Kreator ovog pristupa je Alexander Osterwalder koji ga je razvio 2004. godine i nakon toga nastavio s dodatnim kreiranjem te predstavljanjem modela unutar svojih knjiga.

U ostatku teksta ćemo koristiti termin ciljana skupina iz razloga što se ovaj model može primijeniti i na profitne i na neprofitne organizacije.

Ovaj alat omogućava vizualizaciju poslovnog modela. Sastoji se od devet dijelova koji se nazivaju građevni blokovi:

ključni partneri
ključne aktivnosti
ključni resursi
prijedlog vrijednosti
odnosi s kupcima
kanali
segment kupca
struktura troškova
izvori prihoda.

Unutar svakog građevnog bloka pokrivate jedan dio vaše ideje ili organizacije, a sadržaj građevnog bloka dobivate odgovorom na pitanja koja od vas traže promišljanje i istraživanje. Ispunjavanjem svih građevnih blokova kreira se slika vašeg poslovnog modela koju ste opisali na logičan, inovativan i promišljen način.

Prikaz tableta na kojem je prikazana statistika (izvor: pexels.com)

Koraci kreiranja platna poslovnog modela:

Provedite istraživanje ciljane skupine

Vaša ciljana skupina odlučuje hoćete li opstati ili ne unutar svog poslovnog modela. Razumijevanjem ciljane skupine kojoj nudite vrijednost putem usluge, proizvoda ili programa koji ste kreirali, možete definirati jezgru svog poslovanja, odnosno prijedlog vrijednosti.