U novom broju Zbornika Istarskog veleučilišta (vol. 5, br. 1, 2026.) objavljen je stručni rad „Primjena no-code alata u modernim poslovnim informacijskim sustavima: studija slučaja tvrtke Proprium d. o. o.“. Autori su Luka Žužić s Istarskog veleučilišta i Laura Plantak, osnivačica Propriuma.
Za nas je ovo velika stvar. Način na koji svakodnevno postavljamo i održavamo poslovne sustave sada je opisan i objavljen u recenziranom akademskom zborniku, kao studija slučaja koju svatko može pročitati.
O čemu je rad
Rad istražuje kako no-code alati mogu biti funkcionalni dijelovi poslovnog informacijskog sustava, a ne samo pojedinačne aplikacije. Analizirani su alati SmartSuite, Attio, ClickUp, Zapier i Make, a u studiji slučaja prikazano je kako smo u Propriumu pomoću SmartSuitea i Makea povezali operativni rad, centralizirali podatke i automatizirali procese.
Glavni zaključci
Autori navode koristi koje vidimo i kod klijenata:
- veća fleksibilnost sustava
- standardizirani tijekovi rada
- manje administrativnog posla
- bolji pristup podacima za donošenje odluka
Jednako je važno ono što rad naglašava kao preduvjet uspjeha: procese treba mapirati prije odabira alata, podaci trebaju jasnu strukturu, procedure moraju biti dokumentirane, pristup kontroliran, a ograničenja svakog alata poznata unaprijed. Upravo tim redoslijedom radimo i s klijentima: prvo proces, onda alat.
Rezultati u brojkama
U srpnju 2026. šest članova našeg tima ispunilo je anonimni anketni upitnik o tome koliko im vremena no-code alati i automatizacije štede u uobičajenom radnom tjednu. Ovo su rezultati objavljeni u radu:
65 h
procijenjena ukupna ušteda tima tjedno
10,8 h
prosječna procijenjena ušteda po članu tima
5,5 h
medijan procijenjene tjedne uštede
6/6
članova tima alate koristi svaki radni dan
Pojedinačne procjene kreću se od 4 do 30 sati tjedno, a nitko nije naveo da ne primjećuje značajnu uštedu. Medijan od 5,5 sati bolje prikazuje sredinu odgovora jer na prosjek utječe jedna procjena od 30 sati. Riječ je o samoprocjenama tima, a ne o objektivno izmjerenoj uštedi, i rad to jasno navodi.
Što se promijenilo u praksi, prema odgovorima tima:
- evidencija radnog vremena više se ne ispunjava ručno ili kroz komunikacijske kanale: podaci se unose kroz manji broj polja u SmartSuiteu, povezuju sa zadacima i automatski popunjavaju pripadajuću dokumentaciju
- dokumenti se više ne moraju ručno organizirati jer se razvrstavaju automatski
- umjesto odvojenih Excel tablica i komunikacije na više mjesta, klijenti informacijama pristupaju na jednom povezanom mjestu, podsjetnici za zadatke pokreću se automatski, a rad se lakše organizira asinkrono kroz različite vremenske zone
- praćenje potencijalnih klijenata i internih koraka u CRM-u, koje se prije vodilo ručno, sada je automatizirano, pa ostaje više vremena za glavne zadatke
Zašto SmartSuite
U radu je objašnjeno zašto je SmartSuite postao središnji podatkovni sloj našeg sustava, uz automatizacije izrađene u samom SmartSuiteu i u Makeu, koji ga povezuje s ostalim alatima. Ukratko:
- Relacijska baza umjesto razbacanih tablica. Procesi, organizacije, suradnje i projekti međusobno su povezani, pa se jedna vrsta podataka unosi jednom, na jednom mjestu, a prikazuje svugdje gdje treba.
- Povezani procesi. Kad prodaja završi ugovorom, nastavljaju se isporuka, fakturiranje i podrška. SmartSuite ih povezuje kroz zajedničke zapise i povezane tablice, pa se isti podaci ne moraju ponovno unositi.
- Kontrolne ploče i prava pristupa. Svaki član tima radi u prikazu prilagođenom svojim zadacima, a uprava ima pregled projekata i pokazatelja za informirane odluke.
- Pristup za vanjske sudionike bez licence. Klijenti i suradnici vide samo svoje podatke u prilagođenom prikazu, kroz gostujući pristup ili zaštićenu poveznicu s lozinkom.
- Procedure u sustavu, a ne u glavi. Operativni procesi, procedure i protokoli zapisani su u sustavu, pa korisnici bolje razumiju posao i manje se oslanjaju na pamćenje.
- Široka primjena. Isti alat koristi se za upravljanje projektima, CRM, prodaju, ljudske resurse, IT i tehničku podršku, a poznat je i kao GRC platforma za upravljanje rizicima i usklađenošću.
Rad je iskren i o ograničenjima. Bez jasne strukture podataka, odgovornih osoba i pravila za izradu novih automatizacija brzo nastanu zasebne baze i automatizacije koje otežavaju održavanje. Napredna obrada velikih količina podataka, visoka razina prilagodbe ili integracije koje platforma ne podržava mogu tražiti dodatno programiranje. Tu je i ovisnost o dobavljaču: podaci se mogu izvesti, ali se struktura i automatizacije pri prelasku na drugu platformu u pravilu moraju ponovno izgraditi. O svemu tome s klijentima razgovaramo prije nego što išta konfiguriramo.
Cijelu priču o tome kako smo sustav postavili sami sebi pročitajte u našoj studiji slučaja.
Hvala, Luka
Luka je bio dio našeg tima, a iskustvo rada u Propriumu pretočio je u ovaj rad. Hvala mu na trudu i na suradnji. Njegovu priču o radu u Propriumu možete pročitati ovdje.
Gdje pročitati rad
Žužić, L., Plantak, L. (2026). Primjena no-code alata u modernim poslovnim informacijskim sustavima: studija slučaja tvrtke Proprium d. o. o. Zbornik Istarskog veleučilišta, 5(1), 58–74.
Želite li vidjeti kako bi ovakav sustav izgledao u Vašoj tvrtki? Krenite s besplatnom analizom procesa u 7 minuta ili dogovorite besplatan razgovor.